Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je Odluku o visini osnovice za obračun plata za 2025. godinu, koja iznosi 631,50 KM, što predstavlja povećanje od 31,5 KM u odnosu na prethodnu godinu.
Međutim, ovo povećanje samo ispunjava zakonski minimum, što znači da će zaposleni na nivou državnih institucija u BiH i dalje stagnirati u odnosu na svoje kolege nižih nivoa vlasti, upozoravaju iz reprezentativnih sindikata u BiH.
Oni su uputili prigovor koji su poslali Predsjedništvu BiH i svim članovima Vijeća ministara BiH.
„Sindikalni zahtjevi, kojima je tražena osnovica u iznosu od 680 KM, nisu ispunjeni, što izaziva opravdane frustracije među radnicima. Povećanje osnovice koje je donio Savjet ministara, premda je zakonski nužno, ne prati životni standard zaposlenih, a o povećanju da i ne govorimo.
Zakonski minimum koji je postavljen kao osnovica za obračun plata odražava tek minimalne zahtjeve, dok su zahtjevi sindikata na nivou institucija BiH imali za cilj osiguranje pravičnije nadoknade za radnike, s obzirom na inflaciju, troškove života i povećane zahtjeve za boljim uslovima rada. Nažalost, vlasti na nivou institucija BiH nisu usvojile mjere koje bi adekvatno odražavale potrebe zaposlenih, čime se ponovo ignoriše važnost prava radnika na poštenu naknadu za njihov rad.
Iako je odluka Vijeća ministara BiH donesena, ona neće odmah rezultirati većim platama za zaposlene, jer nova osnovica neće biti primijenjena dok Budžet za 2025. godinu ne bude usvojen.
Nažalost, prema dosadašnjim iskustvima, posljednji budžet koji je usvojen blagovremeno, bio je budžet za 2016. godinu, te izražavamo bojazan da se osnovica za obračun plate neće početi primjenjivati od januara 2025. godine, već znatno kasnije. Na ovaj način značajno se ugrožavaju prava radnika i stabilnost njihovih prihoda, a istovremeno se stvara još veći jaz i razlika između njihovih i primanja imenovanih i izabranih lica u institucijama BiH.
Prava radnika na redovnu i dostojanstvenu isplatu plata, kao i na odgovarajući životni standard, trebaju biti prioritet svih institucija. U ovom kontekstu, nužno je prepoznati da svaki odloženi iskorak u ostvarivanju radničkih prava direktno utiče na kvalitet života radnika, njihove obaveze prema porodicama i opštu ekonomsku sigurnost.
Zakonski minimum osnovice za obračun plate je nedovoljan za radnike koji zaista doprinose funkcionisanju institucija na državnom nivou, a vlast bi trebala osigurani visinu plata koje će odgovarati rastu životnih troškova i unapređenju njihovih radnih uslova. Sindikalni zahtjevi za povećanjem osnovice na 680 KM nisu samo statistički broj, već predstavljaju odraz nužnosti za poboljšanjem prava radnika na fer i pošteno plaćanje za njihov rad.
Ukoliko se ova prava ne poštuju, ne samo da se krši osnovno radničko pravo na poštenu naknadu, već se i podriva povjerenje radnika u institucije koje bi trebalo da štite njihove interese. Ovdje nije riječ samo o finansijskim sredstvima, već o osnovnoj pravdi koja bi trebalo da bude temelj svakog sistema, uključujući i radni.
S obzirom na sve izazove i neizvjesnosti u vezi sa usvajanjem Budžeta, pozivamo sve nadležne institucije, uključujući Fiskalni savjet, Ministarstvo finansija i trezora, Savjet ministara BiH, Predsjedništvo BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH, da preduzmu hitne i odgovorne korake kako bi Budžet za 2025. godinu bio usvojen na vrijeme.
Pozivamo Vijeće ministara BiH i Generalni sekretarijat da u što kraćem roku usvoje Kolektivni ugovor, jer samo na taj način mogu se osigurati dostojanstvene plate za zaposlene i ispuniti osnovna radnička prava koja su, nažalost, konstantno zanemarena.
Pozivamo vas na hitnu izmjenu nepravednog Zakona o platama i naknadama, kao i Zakona o radu, uz obavezno uključenje predstavnika reprezentativnih sindikata u izradu istih.
U suprotnom, radnici na nivou institucija BiH biće prinuđeni nastaviti rad uz neadekvatnu kompenzaciju za svoj trud, što neće samo ugroziti njihov ekonomski položaj, već i njihovu motivaciju i povjerenje u institucije koje bi trebalo da su garant njihovih prava, a reprezentativni sindikati će morati primijeniti i druga sredstva borbe zakonom predviđena, a što ne isključuje i generalni štrajk“, navodi se u prigovoru, kojeg potpisuju Radenko Mirković (SDSZ BIH), Ana Mrnjavac (SUINO) i Edin Kahrimanović (SSPO u BIH).
