OBRAĆANJE PREDSJEDAVAJUĆEM VIJEĆA MINISTARA BIH
Reprezentativni sindikati institucija Bosne i Hercegovine i to: Sindikat Uprave za indirektno-neizravno oporezivanje, Sindikat državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH i Savez sindikata policijskih organa BiH (u daljem tekstu: Reprezentativni sindikati), u proteklom periodu su aktivno pratili situaciju vezanu za širenje pandemije korona virusa, ali i mjere kojima bi se sanirale štete uzrokovane ovom pandemijom. Reprezentativni sindikati su, u skladu sa svojim programskim ciljevima poduzeli određene aktivnosti na zaštiti zdravlja i života zaposlenih u institucijama BiH, a iste će nastaviti i u narednom periodu. Međutim, Reprezentativni sindikati uzražavaju zabrinutost u vezi sa određenim najavama u pogledu prijedloga za ublažavanje ekonomskih posljedica krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, a koje bi se odnosile na smanjenje ionako niskih primanja zaposlenih u institucijama Bosne i Hecegovine.
Itekako svjesni da će ova pandemija imati izrazitog uticaja i na ekonomska kretanja i prilike u Bosni i Hercegovini, podržavamo sve prijedloge koji se odnose na pomoć i podršku ugroženim kategorijama društva i granama privrede te očuvanju radnih mjesta u realnom sektoru.
Međutim, Reprezentativni sindikati ukazuju predlagačima rješenja da je, prije svega od presudnog značaja: usvajanje Budžeta Institucija Bosne i Hercegovine za 2020. godinu, posebno iz razloga što u ovoj situaciji Odluka o privremenom financiranju ne daje mogućnost pružanja konkretnih mjera pomoći i podrške.
Takođe, ističemo činjenicu da veliki dio Budžeta Institucija BIH usmjeren na plate i naknade odlazi na plate i naknade izabranim i imenovanim licima u institucijama BiH čija primanja na mjesečnom nivou iznose 3.000,00 - 6.000,00 KM, dok državni parlamentarci uz sve benefite ostvaruju primanja i preko 6.000,00 KM. U isto vrijeme zaposleni u institucijama BiH sa SSS ostvaruju primanja od 475,00 KM, a sa VSS od 997,00 KM...
Od ukupnog broja zaposlenih u institucijama BiH oko 60% zaposlenih ostvaruje primanja niža od prosjeka BiH, dok oko 20% zaposlenih ostvaruje tek prosječnu platu.
Naime, Reprezentativni sindikati su i u ranijem periodu apelovali na neravnopravan položaj zaposlenih u institucijama BiH u odnosu na imenovana i izabrana lica ali i u odnosu na zaposlene u institucijama na nižim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, entitetima, kantonima i općinama, te ovom prilikom ponovo skrećemo pažnju na ovo pitanje i ističemo da je krajnje vrijeme da se ova diskriminacija ispravi, te da se uopšte ne uzima u razmatranje mogućnost smanjenja primanja zaposlenima u institucijama BiH iz razloga što bi se takvom mjerom većina zaposlenih u državnim institucijama dovela na rub egzistencije.
Prema stručnom mišljenju ekonomskih analitičara Reprezentativnih sindikata koji se bave problematikom fiskalne politike, upravo mjere smanjenja plata i takvih ušteda dovele bi do potpunog kolapsa privrednog sistema u BiH. Poučeni krizom iz 2009.godine (zbog koje i do pojave ove krize plate nikada nisu vraćene na nivo iz 2008.godine), te uzimajući u obzir da je zbog najave o uštedama u Budžetima došlo do smanjene privredne aktivnosti, koja je rezultirala padom prihoda od PDV-a, kako je u medijima iznijet podatak: za oko 20%, a što je od presudnog uticaja na sve nivoe Budžeta, te u vezi s istim smanjivanje plate bila bi totalno pogrešna mjera koja bi se automatski generisala na potrošnju.
Naš prijedlog je upravo suprotan: vratite osnovicu bar na nivo iz 2012.godine, kada već nije moguće istu vratiti na nivo iz 2008.godine. Sa tih dodatnih 25 mil.KM, kroz potrošnju u Budžet bi se vratilo skoro 5 mil.KM, samo PDV-a, a ostalih 20 mil.KM bili bi podsticaj za privrednu aktivnost. Takođe, umjesto otkazivanja svih investicija u Institucijama BiH, neophodan je suprotan korak: hitno se moraju sve investicije pokrenuti, kako bi se privreda mogla angažovati usljed pada poslovanja na inostranom i domaćem tržištu. Osnovni cilj jeste da se poveća privredna aktivnost, kako bi se očuvala radna mjesta, a sa njima potrošnja, koja je osnov za najveći dio budžetskih prihoda. Već smo u aprilu mjesecu vidjeli da bez potrošnje nema ni budžetskih prihoda (niti indirektnih, niti direktnih). Ukoliko spasimo radna mjesta, neće biti potrebe za isplatama naknada za nezaposlene. Iako nije u nadležnosti Savjeta ministara niti Parlamenta BiH, apelujemo na Vas da utičete na stranačke kolege na nižim nivoima, da se hitno donesu fiskalne mjere za rasterećenje privrede kao što su:
Ove jednostavne mjere bi oslobodile u budžetima na svim nivoima stotine miliona KM, koji bi se mogli direktno usmjeriti u fondove u kratkom roku, dok bi u dugom roku zbog povećanja privredne aktivnosti i povećanja minimalne plate fondovi bili stabilizovani i ostvarili određeno povećanje prihoda nakon normalizacije ekonomskih tokova, a višak sredstava bi se mogao koristiti za kapitalne investicije. To bi značajno suzbilo sivu ekonomiju (dobro je poznato da se isplata dijela plate vrši u kovertama) u realnom sektoru, a istovremeno bi dalo prostora privrednicima da plaćaju radnike legalno i putem računa, jer im država ne bi uzimala 70% na isplaćenu platu radnika.
Akt upućen predsjedavajućem Vijeća ministara BIH, dr. Zoranu Tegeltiji možete vidjeti u galeriji.
