{:ba}
Aktom broj: 41/3-05/19 od 10.05.2019.godine, obratili smo se Vijeću/Savjetu/ ministara BiH, tražeći povećanje visine osnovice za obračun plaće uposlenim u institucijama BiH za 2020. godinu. Naglasili smo da je, prilikom donošenja Odluke o visini osnovice za obračun plaće uposlenim u institucijama BiH za 2020. godinu, potrebno uzeti u obzir okolnosti koje se odnose na financijske tokove u BiH, konstantan priliv sredstava u proračun, te utvrditi osnovicu u minimalnom iznosu od 65% - 70% od prosječne neto plaće u BiH.
Ukazano je da je član 7. pod 1. Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine izmjenjen u 2012. godini, usljed čega je osnovica za obračun plaće uposlenim u institucijama BiH smanjena i od tada iznosi 475,69 KM. Kao što je vidljivo iz tablice u prilogu akta, prosječna plaća na razini BiH je od 2012. godine povećana sa 826,00 KM na 875,00 KM, tj. za 5,93%, a u ovom trenutku iznosi preko 900 KM.
Povećanje prosječne plaće na svim razinama (osim državnog) dovodi do konstantnog povećanja plaća u javnom i privatnom sektoru. Tako danas imamo situaciju, da državni službenik na nivou stručnog suradnika ima istu plaću kao radnik u pojedinim granama privatnog sektora sa srednjom stručnom spremom. Ako uporedimo plaće državne sa entitetskim, znatna je razlika do nivoa šefa unutarnje organizacione jedinice, pri čemu je taj iznos na entitetskim i nižim razinama veći i do 400,00 KM, u zavisnosti od entiteta i radnog mjesta iste razine.
Naglasili smo da se prihodi za 70% proračuna generiraju iz indirektnih/neizravnih poreza putem institucije UINO, a da je upravo ova kategorija uposlenih, ovakvim postupanjem najviše oštećena. Naime, kako se od 2014. godine bilježi kontinuirano povećanje naplate prihoda od prosječno 5% godišnje, sve benefite od istog ostvaruju samo entiteti, a u zadnje dvije godine iste realiziraju u vidu povećanja plaća i naknada u javnom sektoru na svim razinama. Usljed toga postoji tendencija stalnog prelaska stručnih kadrova sa državne razine u institucije nižih razina (entitetske, županijske/kantonalne i općinske), jer su bolje plaćeni za sličan, a mnogo manje odgovoran posao.
Slijedom navedenog, a u cilju poboljšanja materijalnog statusa uposlenih na državnoj razini tražili smo da se osnovica za obračun plaće uposlenim u institucijama BiH za narednu godinu usvoji u visini od 65-70% od prosječne neto plaće na nivou BiH, te ukoliko financijska sredstva na razini tekućeg proračuna nisu dovoljna za povećanje plaća, potrebno je iznaći mogućnost i tražiti povećanje sredstava državnog proračuna, a u cilju ispravke već i previše propuštenog (od 2012.godine) prema uposlenima u institucijama BiH.
POVEĆANJE OSNOVICE ZA OBRAČUN PLAĆE UPOSLENIM U INSTITUCIJAMA BIH{:}{:hr}
Aktom broj: 41/3-05/19 od 10.05.2019.godine, obratili smo se Vijeću/Savjetu/ ministara BiH, tražeći povećanje visine osnovice za obračun plaće uposlenim u institucijama BiH za 2020. godinu. Naglasili smo da je, prilikom donošenja Odluke o visini osnovice za obračun plaće uposlenim u institucijama BiH za 2020. godinu, potrebno uzeti u obzir okolnosti koje se odnose na financijske tokove u BiH, konstantan priliv sredstava u proračun, te utvrditi osnovicu u minimalnom iznosu od 65% - 70% od prosječne neto plaće u BiH.
Ukazano je da je član 7. pod 1. Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine izmjenjen u 2012. godini, usljed čega je osnovica za obračun plaće uposlenim u institucijama BiH smanjena i od tada iznosi 475,69 KM. Kao što je vidljivo iz tablice u prilogu akta, prosječna plaća na razini BiH je od 2012. godine povećana sa 826,00 KM na 875,00 KM, tj. za 5,93%, a u ovom trenutku iznosi preko 900 KM.
Povećanje prosječne plaće na svim razinama (osim državnog) dovodi do konstantnog povećanja plaća u javnom i privatnom sektoru. Tako danas imamo situaciju, da državni službenik na nivou stručnog suradnika ima istu plaću kao radnik u pojedinim granama privatnog sektora sa srednjom stručnom spremom. Ako uporedimo plaće državne sa entitetskim, znatna je razlika do nivoa šefa unutarnje organizacione jedinice, pri čemu je taj iznos na entitetskim i nižim razinama veći i do 400,00 KM, u zavisnosti od entiteta i radnog mjesta iste razine.
Naglasili smo da se prihodi za 70% proračuna generiraju iz indirektnih/neizravnih poreza putem institucije UINO, a da je upravo ova kategorija uposlenih, ovakvim postupanjem najviše oštećena. Naime, kako se od 2014. godine bilježi kontinuirano povećanje naplate prihoda od prosječno 5% godišnje, sve benefite od istog ostvaruju samo entiteti, a u zadnje dvije godine iste realiziraju u vidu povećanja plaća i naknada u javnom sektoru na svim razinama. Usljed toga postoji tendencija stalnog prelaska stručnih kadrova sa državne razine u institucije nižih razina (entitetske, županijske/kantonalne i općinske), jer su bolje plaćeni za sličan, a mnogo manje odgovoran posao.
Slijedom navedenog, a u cilju poboljšanja materijalnog statusa uposlenih na državnoj razini tražili smo da se osnovica za obračun plaće uposlenim u institucijama BiH za narednu godinu usvoji u visini od 65-70% od prosječne neto plaće na nivou BiH, te ukoliko financijska sredstva na razini tekućeg proračuna nisu dovoljna za povećanje plaća, potrebno je iznaći mogućnost i tražiti povećanje sredstava državnog proračuna, a u cilju ispravke već i previše propuštenog (od 2012.godine) prema uposlenima u institucijama BiH.
POVEĆANJE OSNOVICE ZA OBRAČUN PLAĆE UPOSLENIM U INSTITUCIJAMA BIH
{:}{:sr}
Актом број: 41/3-05/19 од 10.05.2019.године, обратили смо се Вијећу министара БиХ, тражећи повећање висине основице за обрачун плаће упосленим у институцијама БиХ за 2020. годину. Нагласили смо да је, приликом доношења Одлуке о висини основице за обрачун плаће упосленим у институцијама БиХ за 2020. годину, потребно узети у обзир околности које се односе на финанцијске токове у БиХ, константан прилив средстава у прорачун, те утврдити основицу у минималном износу од 65% - 70% од просјечне нето плаће у БиХ.
Указано је да је члан 7. под 1. Закона о плаћама и накнадама у институцијама Босне и Херцеговине измјењен у 2012. години, усљед чега је основица за обрачун плаће упосленим у институцијама БиХ смањена и од тада износи 475,69 КМ. Као што је видљиво из таблице у прилогу акта, просјечна плаћа на разини БиХ је од 2012. године повећана са 826,00 КМ на 875,00 КМ, тј. за 5,93%, а у овом тренутку износи преко 900 КМ.
Повећање просјечне плаће на свим разинама (осим државног) доводи до константног повећања плаћа у јавном и приватном сектору. Тако данас имамо ситуацију, да државни службеник на нивоу стручног сурадника има исту плаћу као радник у појединим гранама приватног сектора са средњом стручном спремом. Ако упоредимо плаће државне са ентитетским, знатна је разлика до нивоа шефа унутарње организационе јединице, при чему је тај износ на ентитетским и нижим разинама већи и до 400,00 КМ, у зависности од ентитета и радног мјеста исте разине.
Нагласили смо да се приходи за 70% прорачуна генерирају из индиректних пореза путем институције УИНО, а да је управо ова категорија упослених, оваквим поступањем највише оштећена. Наиме, како се од 2014. године биљежи континуирано повећање наплате прихода од просјечно 5% годишње, све бенефите од истог остварују само ентитети, а у задње двије године исте реализирају у виду повећања плаћа и накнада у јавном сектору на свим разинама. Усљед тога постоји тенденција сталног преласка стручних кадрова са државне разине у институције нижих разина (ентитетске, жупанијске/кантоналне и опћинске), јер су боље плаћени за сличан, а много мање одговоран посао.
Слиједом наведеног, а у циљу побољшања материјалног статуса упослених на државној разини тражили смо да се основица за обрачун плаће упосленим у институцијама БиХ за наредну годину усвоји у висини од 65-70% од просјечне нето плаће на нивоу БиХ, те уколико финанцијска средства на разини текућег прорачуна нису довољна за повећање плаћа, потребно је изнаћи могућност и тражити повећање средстава државног прорачуна, а у циљу исправке већ и превише пропуштеног (од 2012.године) према упосленима у институцијама БиХ.
ПОВЕЋАЊЕ ОСНОВИЦЕ ЗА ОБРАЧУН ПЛАЋЕ УПОСЛЕНИМ У ИНСТИТУЦИЈАМА БИХ
{:}