U Službenom glasniku BiH broj 33/20 objavljen je Pravilnik o sprječavanju i zaštiti od diskriminacije u Upravi za neizravno oporezivanje. Tekst Pravilnika možete pročitati u nastavku, a isti se primjenjuje od 20.06.2020. godine.
PRAVILNIK
O SPRJEČAVANJU I ZAŠTITI OD DISKRIMINACIJE U UPRAVI ZA NEIZRAVNO OPOREZIVANJE
Članak 1.
(Predmet)
Ovim Pravilnikom propisuju se sprječavanje i zaštita od diskriminacije u Upravi za neizravno oporezivanje (u daljnjem tekstu: Uprava), načela i principi jednakog postupanja i druga pitanja u svezi s prevencijom i zaštitom od diskriminacije na radnom mjestu.
Članak 2.
(Definicije)
U smislu ovoga Pravilnika, sljedeći pojmovi imaju značenje:
a) Pod pojmom “diskriminacija” podrazumijeva se svako različito postupanje, uključujući svako isključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti zasnovano na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama prema bilo kojoj osobi ili grupi osoba i onima koji su s njima u rodbinskoj ili drugoj svezi temeljem njihove rase, boje kože, jezika, vjere, etničke pripadnosti, invaliditeta, starosne dobi, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, sveze s nacionalnom manjinom, političkog ili drugog uvjerenja, imovinskog stanja, članstva u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanja, društvenog položaja i spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, spolnih karakteristika, kao i svaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojoj osobi onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi prava i sloboda u svim oblastima života.
b) Pod pojmom “zaposleni” podrazumijevaju se svi zaposleni u Upravi, bez obzira da li imaju status državnog službenika ili zaposlenika.
Članak 3.
(Uporaba roda)
Izrazi koji su radi preglednosti dani u jednom gramatičkom rodu bez diskriminacije se odnose i na muškarce i na žene.
Članak 4.
(Korištenje jednine i množine)
Na način korišten u ovom Pravilniku, jednina uključuje množinu, a množina uključuje jedninu, osim ako kontekst ne zahtijeva drugačije.
Članak 5.
(Prevencija diskriminacije)
Uprava je dužna da, radi prevencije, sprječavanja i prepoznavanja diskriminacije, provodi mjere obavještavanja i osposobljavanja zaposlenih da prepoznaju diskriminaciju, njene uzroke, oblike i posljedice.
Članak 6.
(Radno okruženje)
(1) Uprava je dužna da, radi stvaranja uvjeta neophodnih za zdravo i sigurno radno okruženje, organizira rad na način kojim se sprječava pojava diskriminacije i zaposlenima osiguravaju uvjeti rada u kojima neće biti izloženi diskriminaciji od strane neposrednog rukovoditelja ili drugog zaposlenog.
(2) Za osiguranje radnog okruženja iz stavka (1) ovoga članka odgovorni su rukovoditelji u Upravi, koji su dužni da:
a) osiguraju radnu okolinu u kojoj će se poslovi obavljati u atmosferi poštovanja, suradnje, otvorenosti i jednakosti,
b) razvijaju svijest kod zaposlenog o potrebi uzajamnog poštovanja, suradnje i timskog rada u izvršavanju radnih zadataka,
c) pruže dobar primjer tako što će se prema svima odnositi sa dužnim poštovanjem,
d) omoguće zaposlenom da iznese svoje mišljenje, stavove i prijedloge u svezi sa obavljanjem posla, kao i da se njegovo mišljenje sasluša i da zbog toga ne trpi štetne posljedice.
Članak 7.
(Mobing)
Mobing je oblik nefizičkog uznemiravanja na radnom mjestu koji podrazumijeva ponavljanje radnji koje imaju ponižavajući efekat na žrtvu čija je svrha ili posljedica degradacija radnih uvjeta ili profesionalnog statusa zaposlenog.
Članak 8.
(Prevencija mobinga)
Radi prevencije mobinga svi zaposleni su dužni da izbjegavaju ponašanja koja:
a) se odnose na nemogućnost ostvarivanja odgovarajuće komunikacije, i to:
1) neopravdano i namjerno onemogućavanje zaposlenog da iznese svoje mišljenje, kao i neopravdano prekidanje zaposlenog u govoru,
2) obraćanje povišenim tonom, prijetnja i vrijeđanje,
3) druga slična ponašanja;
b) mogu da dovedu do narušavanja dobrih međuljudskih odnosa, i to:
1) ignoriranje nazočnosti i neopravdana izolacija zaposlenog,
2) izbjegavanje, prekid i zabrana komunikacije sa zaposlenim,
3) neopravdano oduzimanje sredstava potrebnih za obavljanje posla,
4) neopravdano nepozivanje na zajedničke sastanke,
5) druga slična ponašanja;
c) mogu da dovedu do narušavanja osobnog ugleda zaposlenog, i to:
1) verbalni napad i širenje neistina o zaposlenom,
2) negativno komentiranje osobnih karakteristika zaposlenog,
3) imitiranje glasa, gestova i načina kretanja zaposlenog,
4) ponižavanje zaposlenog pogrdnim i degradirajućim riječima,
5) druga slična ponašanja;
d) mogu da dovedu do narušavanja profesionalnog integriteta zaposlenog, i to:
1) neopravdana stalna kritika i omalovažavanje rezultata rada zaposlenog,
2) neopravdano onemogućavanje zaposlenog da izvršava radne zadatke,
3) davanje ponižavajućih radnih zadataka koji su ispod razine kvalifikacija zaposlenog,
4) davanje teških zadataka koji su iznad razine kvalifikacija zaposlenog,
5) neravnomjeran raspored radnih zadataka u odnosu na druge zaposlene koji obavljaju istu vrstu poslova,
6) neopravdano prekidanje u radu,
7) neopravdano prekomjerno nadziranje rada,
8) namjerno i neopravdano uskraćivanje ili zadržavanje informacija koje su u svezi s radom,
9) neopravdano i namjerno isključivanje zaposlenog iz stručnog osposobljavanja i usavršavanja,
10) druga slična ponašanja;
e) mogu da dovedu do narušavanja zdravlja zaposlenog, i to:
1) prijetnje i pritisci kojima se zaposleni drži u stalnom strahu,
2) namjerno izazivanje konflikata i stresa,
3) druga slična ponašanja.
Članak 9.
(Seksualno uznemiravanje)
Seksualno uznemiravanje je svaki oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja spolne prirode čiji je cilj ili efekat povreda dostojanstva osobe, posebno kada će se njime stvoriti zastrašujući, neprijateljski, degradirajući, ponižavajući ili uvredljiv ambijent.
Članak 10.
(Prevencija seksualnog uznemiravanja)
Radi prevencije seksualnog uznemiravanja svi zaposleni su dužni da izbjegavaju:
a) ponižavajuće i neprimjerene komentare i postupke seksualne prirode,
b) pokušaj ili izvršenje neželjenog fizičkog kontakta,
c) navođenje na prihvaćanje ponašanja seksualne prirode uz ponudu nagrade, prijetnju ili ucjenu,
d) druga slična ponašanja.
Članak 11.
(Obveze zaposlenog)
Zaposleni je obvezan:
a) da se upozna s pravima, obvezama i odgovornostima u svezi sa diskriminacijom,
b) da se informira i osposobljava radi prepoznavanja i sprječavanja diskriminacije i zlouporabe prava na zaštitu od diskriminacije,
c) da se uzdrži od ponašanja koje predstavlja diskriminaciju,
d) da se prema neposrednom rukovoditelju i zaposlenima ponaša sa dostojanstvom, poštovanjem i uvažavanjem,
e) da osobnim primjerom doprinese stvaranju radne okoline u kojoj nema diskriminacije i ponašanja koje bi moglo da doprinese diskriminaciji,
f) da poslove obavlja u atmosferi poštovanja, suradnje, otvorenosti i jednakosti,
g) da svojim sudjelovanjem da doprinos u radu na prevenciji i sprječavanju diskriminacije,
h) da se uzdrži od ponašanja koje predstavlja zlouporabu prava na zaštitu od diskriminacije.
Članak 12.
(Zaštita od diskriminacije u Upravi)
Zaštita od diskriminacije u Upravi se ostvaruje:
1) posredovanjem, kao mirnim načinom rješavanja spornih odnosa koji su u svezi sa diskriminacijom,
2) utvrđivanjem stegovne odgovornosti zaposlenog koji se tereti za diskriminaciju, sukladno Pravilniku o stegovnoj i materijalnoj odgovorosti zaposlenih u Upravi.
Članak 13.
(Informacija o diskriminaciji)
Zaposleni koji sumnja da je izložen diskriminaciji na radnom mjestu ravnatelju Uprave dostavlja pisanu informaciju, koja sadrži podatke o osnovi vršenja diskriminacije, detaljan opis okolnosti vršenja diskriminacije, mjesto i vrijeme vršenja diskriminacije, podatke o vršitelju diskriminacije i dokaze koji potkrepljuju navode o vršenju diskriminacije.
Članak 14.
(Tim za posredovanje)
(1) Nakon prijema informacije iz članka 13. ovoga Pravilnika, ravnatelj Uprave, u svakom pojedinačnom slučaju, formira Tim za posredovanje, koji se sastoji od tri člana, od kojih je jedan član državni službenik Odsjeka za profesionalne standarde, drugi član državni službenik Odsjeka za upravljanje ljudskim potencijalima, a treći član državni službenik organizacijske jedinice u kojoj je raspoređen zaposleni koji sumnja da je izložen diskriminaciji.
(2) Zadatak Tima iz stavka (1) ovoga članka je da provjeri iznesene navode, utvrdi sve činjenice i okolnosti konkretnog slučaja i mirnim putem pokuša riješiti spornu situaciju, o čemu sačinjava zapisnik koji dostavlja ravnatelju Uprave.
(3) Osnovni principi rada Tima iz stavka (1) ovoga članka su žurnost, povjerljivost i osiguranje integriteta i dostojanstva zaposlenih.
Članak 15.
(Ponašanje koja se ne smatra diskriminacijom)
Ne smatra se diskriminacijom:
Na prijedlog Ministarstva financija i trezora, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 48. izvanrednoj sjednici, donijelo je Odluku o visini regresa za godišnji odmor u institucijama Bosne i Hercegovine za 2025. godinu
U vezi s tim, a sukladno članku 11. Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH”, broj 28/00, 45/06, 102/09 i 62/11), Sindikat Uprave za indirektno – neizravno oporezivanje uputio je ovaj Zahtjev Ministarstvu pravde BiH, kojim traži dostavu informacija: 
Sindikalni susreti – Neum 2022., u organizaciji Sindikata UINO, održani su u hotelu “Zenit” u Neumu, u periodu od 10. – 12.06.2022. godine. Susretima je nazočilo više od 200 učesnika, članova Sindikata, gdje su, pored druženja i tombole, organizirane i sportske igre između ekipa i pojedinaca regionalnih centara Sarajevo, Banja Luka, Tuzla i Mostar i Središnjeg ureda. Također, organizirane su i veoma zanimljive “igre bez granica”.
OBRAĆANJE PREDSJEDAVAJUĆEM VIJEĆA MINISTARA BIH
Poštovane kolege, članovi Sindikata, koristim priliku čestitati Vam Praznik rada – 01. maj / svibanj, sa željom da se što prije vratimo normalizaciji života, da korona virus bude iza nas, te da Sindikat još aktivnije stupi u realizaciju svih zacrtanih aktivnosti.